Nakon potpisivanja “Memoranduma o razumijevanju o uspostavi partnerstva za naukovanje u Republici Hrvatskoj”, 29. siječnja 2018. u prostoru Hrvatske obrtničke komore održan je okrugli stol pod nazivom “Partnerstvom do kvalitetnijeg naukovanja”.
Na samom početku okruglog stola mr.sc. Mirela Lekić, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala Hrvatske obrtničke komore predstavila je aktivnosti projekta Erasmus + KA3 „Uključite se u europska partnerstva za naukovanje“, s posebnim naglaskom na aktivnostima koje su prethodile potpisivanju Memoranduma.
Sudionike okruglog stola pozdravio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec, istaknuvši kako naukovanje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju te kako su obrtnici vrlo rano prepoznali važnostuključivanja u provedbu obrazovanja za obrtnička zanimanja, zbog čega se Hrvatska obrtnička komora od donošenja Zakona o obrtu 1994., aktivno zalaže za obrazovni sustav koji bi odgovarao potrebama obrtništva. U tom smislu, istaknuo je i projekt „Uključite se u europska partnerstva za naukovanje“, čiji je cilj uspostavljanje partnerstva između ključnih dionika u strukovnom obrazovanju.
Dvije glavne teme okruglog stola bile su značaj naukovanja u Republici Hrvatskoj za pojedine institucije te kako partnerskom suradnjom ostvariti bolje i kvalitetnije naukovanje.
Ana Mandac, pomoćnica ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, pozdravila je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju kao važan korak prema daljnjoj suradnji u području strukovnog obrazovanja. Kao financijsku potporu ministarstva istaknula je projekt „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanja“ za koji je osigurano 18 milijuna kuna. Osim stipendiranja učenika, ministarstvo kroz projekt „Naukovanje za obrtnička zanimanja“ osigurava naknade mentoru te na taj način motivira poslodavce da prime učenike na naukovanje. Za taj je projekt u 2017. godini osigurano 5 milijuna kuna.
Frano Matušić, državni tajnik ministarstva turizma, naglasio je važnost osiguranja kvalificirane radne snage u turizmu kako bi se osigurala kvalitete turističke ponude. U vezi s tim, istaknuo je važnost potpisivanja Memoranduma kao značajnog dokumenta koji osigurava suradnju ključnih institucija. Posebno je istaknuo važnost gospodarstva u tom pogledu te naglasio kako je obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima potrebna potpora nadležnih institucija, posebno u smislu osiguravanja zakonskog okvira kako bi se osjećali spremnima da se aktivno uključe u obrazovanje. Osim toga, spomenuo je i izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju, koje će omogućiti osnivanje centara kompetentnosti, kao mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja. „Za sektor turizma i ugostiteljstva najvažnije je zadržati kvalificiranu radnu snagu te osigurati novu“, zaključio je Matušić.
Majda Burić, državna tajnica ministarstva rada i mirovinskoga sustava, istaknula je Hrvatski kvalifikacijski okvir, kao alat usklađivanja potreba tržišta rada i sustava obrazovanja. Naglasila je kako je riječ o reformskom instrumentu koji u izradi programa polazi od potreba poslodavaca. „Izradom standarda zanimanja, učenici će stjecati one kompetencije koje će im pomoći da lakše nađu posao po završetku strukovnog obrazovanja, čime će se osigurati veća zapošljivost mladih“, istaknula je Burić. Osim toga, spomenula je izradu analitičkog internetskog sučelja, s ciljem povezivanja svih baza podataka, uparivanja s europskim bazama podataka, kako bi se dobio cjelokupni pregled potreba za kompetencijama i zanimanjima na tržištu rada. Konačno, naglasila je kako je u 5 od 9 mjera aktivne politike zapošljavanja uključeno obrazovanje sa svrhom da nezaposleni steknu dodatne vještine i kompetencije. Posebno je istaknula važnost rada na promociji obrtničkih zanimanja, kako bi se spriječio nejednak tretman u odnosu prema gimnazijskim programima.
Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, pohvalio je nastojanja Hrvatske obrtničke komore u području strukovnog obrazovanja te potpisivanje Memoranduma kao važan događaj za unaprjeđenje suradnje na svim razinama. Istaknuo je spremnost Ministarstva znanosti i obrazovanja na dijalog te daljnji razvoj politika strukovnog obrazovanja. Također je istaknuo i važnost donošenja izmijenjenog Zakona o strukovnom obrazovanju, kako bi sve promjene o kojima se govori uspješno zaživjele.
Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, kao značaj naukovanja istaknuo je razvoj vještina kod učenika koji upisuju strukovno obrazovanje. Osim toga, kao primjer posredničke uloge Agencije istaknuo je niz regionalnih radionica održanih krajem 2017. na kojima su okupljeni svi ključni dionici u strukovnom obrazovanju, a u svrhu promocije upisa u strukovna zanimanja. Živčić je najavio kako Agencija priprema nekoliko značajnih projekata, među kojima je i izrada novih kurikuluma u koju će biti uključeni ključni dionici. Osim toga, posebno je naglasio važnost zapošljavanja kvalificirane radne snage, odnosno radne snage koja posjeduje znanja i vještine za posao za koji se zapošljava.
Božo Pavičin, samostalni savjetnik u Uredu predsjednika Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je značaj naukovanja za članice gospodarske komore, govoreći kako je to jedini način da si poslodavci osiguraju kvalitetnu i kvalificiranu radnu snagu već tijekom školovanja. Posebno je istaknuo drastičan pad broj učenika upisanih u strukovna zanimanja u posljednjih 10 godina. Međutim, naglasio je kako u Hrvatskoj već postoji razvijen sustav obrazovanja koji uključuje naukovanje te kako na njemu dalje treba raditi.
U sklopu okruglog stola organizirano je i potpisivanje „Izjave o potpori partnerstvu za naukovanje“, koju su potpisali Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Anita Mijić, zamjenica pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Zadarske županije, Tihomir Tomčić, ravnatelj strukovne škole Vice Vlatkovića iz Zadra te Dubravka Korzo, kao predstavnica obrtnika.
Među aktivnostima HZZ-a, Lončar je istaknuo izradu preporuka za obrazovnu politiku na temelju analiza tržišta rada, profesionalno usmjeravanje koje pružaju putem CISOK centara te projekt u sklopu mjera aktivne politike zapošljavanja kojim su pojednostavili provedbu javne nabave za učilišta koja provode obrazovanje. Mijić je predstavila primjer dobre prakse iz Zadarske županije koja prati učenike po završetku srednje škole. Tomčić je kao primjer mogućnosti ostvarivanja partnerstva na lokalnoj i regionalnoj razini naveo regionalne kooperacijske odbore, koji su predviđeni Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije. Konačno, Korzo je naglasila kako se nada da je potpisivanje Memoranduma, kao i ostale aktivnosti projekta na kojima je sudjelovala, početak zajedničke budućnosti gospodarstva i obrazovanja. Također se nada da će svojim iskustvom u budućnosti nastaviti pridonositi unaprjeđenju sustava strukovnog obrazovanja.
Svi sudionici okruglog stola složili su se da je partnerska suradnja svih dionika jedini put uspjeha do kvalitetnijeg strukovnog obrazovanja te do konkurentnijeg gospodarstva u cjelini, što je zaključio i predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec u svom završnom govoru izjavivši da je vrijeme da se s riječi prijeđe na djela. Ranogajec je također najavio kako je pred partnerima velik posao, prvenstveno kroz promociju obrtničkih zanimanja, prema učenicima i prema njihovim roditeljima. „Zajedno ćemo osigurati budućnost hrvatskog gospodarstva“, zaključio je Ranogajec i time zatvorio okrugli stol „Partnerstvom do kvalitetnijeg naukovanja“.
