O strukovnom obrazovanju u Hrvatskoj govori predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec:
Kako u RH izgleda obrazovanje za obrtnička zanimanja i gdje vidite prostor za unaprjeđenje?
U Hrvatskoj trenutno postoje dva modela obrazovanja za obrtnička zanimanja: klasični (školski) i jedinstveni model obrazovanja. Razlika između ta dva modela je u tome što jedinstveni model ima dvostruko više praktične nastave, od čega se veći dio (oko 70 %) odvija u realnom radnom okruženju. Naukovanje, kao oblik obrazovanja koji dokazano vodi boljoj i lakšoj zapošljivosti mladih, trenutno se provodi samo unutar jedinstvenog modela obrazovanja.
Smatramo da je jedinstveni model obrazovanja primjer dobre prakse u području strukovnog obrazovanja. Za taj model dobili smo i vrlo visoku ocjenu od strane Europske komisije tijekom predpristupnih pregovora za ulazak RH u EU. Sustav strukovnog obrazovanja u RH kroz godine doživio je značajne promjene koje su dovele do toga da se naš sustav strukovnog obrazovanja nije razvijao u skladu s tendencijama EU, koja u svojim politikama inzistira na većem udjelu učenja temeljenog na radu.
Zašto se obrtnici angažiraju u provedbi obrazovanja za obrtnička zanimanja?
Hrvatski obrtnici rano su prepoznali važnost aktivnog uključivanja u provedbu obrazovanja za obrtnička zanimanja. Hrvatska ima dugu obrtničku tradiciju, koja datira od srednjeg vijeka. Tijekom cijelog tog vremena, naukovanje je gotovo uvijek bilo dijelom obrazovanja za obrtnička zanimanja u Hrvatskoj. Zbog specifičnih karakteristika, obrtništvo zahtijeva visok stupanj razvijenih vještina. Kao najbolji način stjecanja tih vještina, obrtnici su prepoznali naukovanje. Iz tog se razloga Hrvatska obrtnička komora od svog ponovnog osnutka 1994 i donošenja Zakona o obrtu, aktivno zalaže za obrazovni sustav koji bi odgovarao potrebama obrtništva. Svjesni neusklađenosti između ishoda učenja u obrazovnom sustavu i vještina potrebnih tržištu rada, HOK i dalje nastavlja uporno raditi na osiguranju odgovarajućeg sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja.
Na koji način HOK može poduprijeti obrtnike koji se odluče uključiti u provedbu naukovanja?
U želji da osigura preduvjete potrebne za uspješno i kvalitetno provođenje naukovanja, HOK je pokrenuo projekt EP4A s ciljem uključivanja što većeg broja poslodavaca u naukovanje, odnosno s ciljem osiguranja dovoljnog broja mjesta za obavljanje naukovanja u gospodarstvu. Projektom se s jedne strane želi razviti partnerstvo između svih ključnih dionika u strukovnom obrazovanju: ministarstava nadležnih za gospodarstvo, obrazovanje, rad, agencije za strukovno obrazovanje, zavoda za zapošljavanje, komora i socijalnih partnera, predstavnika škola i poslodavaca. S druge strane, kroz popularizacijsku kampanju,
ciljnu skupinu projekta, poslodavce bez ili s malo iskustva u naukovanju želi se potaknuti na uključivanje u proces naukovanja.
Jedan je od preduvjeta za primanje naučnika ishođenje dozvole (licencije). Ishođenjem dozvole (licencije) provjeravaju se kadrovski i tehnički uvjeti za primanje naučnika. Na taj se način osigurava da osoba koja će biti mentor naučniku ima odgovarajuća znanja za podučavanje kao i vještine u određenom zanimanju, dok se također provjerava i opremljenost radionice u kojoj će se naukovanje odvijati, kao i uvjeti za obavljanje rada na siguran način.
Kako bismo poslodavcima olakšali proces ishođenja dozvole (licencije), potrebnu dokumentaciju po službenoj dužnosti prikupljaju naši stručni suradnici za obrazovanje u područnim komorama. Osim toga, u sklopu ovog projekta pripremili smo poseban Vodič za naukovanje koji će biti prilagođen poslodavcima koji se s naukovanjem još nisu susreli. Dodatno, od kraja rujna ove godine bit će puštena u rad posebna help-desk linija namijenjena svim poslodavcima koji žele saznati nešto više o naukovanju ili dobiti informacije o licenciranju.
U istu svrhu ove godine organiziramo dva info-dana o naukovanju i Rijeci i Splitu na kojima će, osim predstavnika ministarstava, komora i lokalne vlasti sudjelovati i sami poslodavci koji imaju iskustva u naukovanju te će svoja iskustva podijeliti s drugima.
Na koji su način trenutno uključene, a na koji bi se način mogle uključiti ostale institucije (MINGO, MZO)?
Partnerstvo svih dionika u strukovnom obrazovanju smatram polazištem za razvoj kvalitetnog sustava strukovnog obrazovanja. To partnerstvo ne smije biti deklarativno već funkcionalno, usmjereno prema konkretnim rezultatima.
Dvije radionice za formiranje partnerstva za naukovanje održane u srpnju i listopadu pokazale su ozbiljnu namjeru svih ključnih dionika da zajedničkim nastojanjima poboljšaju sustav strukovnog obrazovanja.
Iako HOK partnerstvo dionika strukovnog obrazovanja ističe od svog ponovnog osnutka, to partnerstvo do danas nažalost nije ostvareno. Iz tog si je razloga ovaj projekt kao prvi cilj zadao uspostavljanje partnerstva za naukovanje kao temelja kvalitetnog strukovnog obrazovanja.
Zaključno, što biste poručili obrtnicima koji još nemaju iskustva s naukovanjem ili se tek uključuju u naukovanje?
Uključivanjem u provedbu naukovanja poslodavci si mogu osigurati potreban, kvalitetan kadar za svoj obrt ili poduzeće. Naukovanje daje poslodavcu mogućnost da upozna radnika i pripremi ga za rad u njegovom obrtu.
